Hrvatska katolička župa u Nizozemskoj

HRVATSKA KATOLIČKA ŽUPA, do 2010. godine Hrvatska katolička misija u Nizozemskoj personalna je vjernička zajednica kojoj u administrativno-crkvenom smislu pripadaju hrvatski vjernici katolici s prebivalištem na teritoriju Kraljevine Nizozemske. Zajednica okuplja katoličke vjernike koji su se, kroz više od 50 godina iz različitih razloga doselili u ovu zemlju iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sjedište župe nalazi se u lučkome gradu Rotterdamu, budući da se najveći broj hrvatskih doseljenika i nalazi i živi u ovome gradu.
Zajednica je, kao Hrvatska katolička misija u Nizozemskoj, osnovana 13. ožujka 1971. Dekretom tadašnje Biskupske konferencije Jugoslavije, istovremeno kada se Crkva u Hrvatskoj i BiH počinje ozbiljnije brinuti za veliki broj hrvatskih iseljenika u Zapadnoj Europi koji su kao ekonomska migracija radili i živjeli u zapadnim zemljama: Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, itd.

Prvim voditeljem zajednice u Nizozemskoj imenovan je fra Josip Božić, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene, čiji su pojedini članovi inicirali osnivanje i zajednica u Njemačkoj, te se prvi zauzeli za pastoralnu brigu za hrvatske iseljenike na Zapadu uopće. Kroz svih 40 godina postojanja zajednice franjevci ove Provincije brinu se za vjernički život ovdašnjih hrvatskih iseljenika. Osnivanje Misije pratili su mnogi problemi: od nepovjerenja tadašnjega jugoslovenskoga državnoga i obavještajnoga aparata, preko kojih su radnici i došli u Nizozemsku, preko nesporazuma s nizozemskim vlastima i Crkvom, do teškoća s uspostavljanjem kontakta s ljudima. Zahvaljujući prvotno nizozemskim franjevcima koji su prvoga misionara, fra Josipa Božića, primili u svoj samostan, a hrvatske vjernike u svoju crkvu, te fra Josipovom upornošću i podrškom crkve iz domovine, već sljedeće 1972. godine zajednica je proslavila svoju prvu obljetnicu svečanom misom u rotterdamskoj katedrali, u kojoj se do danas slave mise na hrvatskom jeziku. Pastoralni rad u međuvremenu je proširen i na druge gradove: Amsterdam, Vlissingen, Alphen a/d Rijn, te na provinciju Limburgu i na još neka mjesta.

Fra Josip Božić vodio je zajednicu do 1976. godine, kada na njegovo mjesto dolazi fra Bono Lekić. Njega 1978. zamjenjuje fra Lovro Bosankić koji zajednicu učvršćuje, proširuje, organizira i bolje povezuje i s lokalnom Crkvom, ali i s državom. On je vodio Misiju relativno dugo, do 1996. kada za misionara dolazi fra Pavo Dominković. Fra Pavo preuzima od fra Lovre već organizirano dušobrižništvo, ali i novu skupinu doseljenika, ratnih prognanika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koje je velikodušno primila nizozemska država.

Od 2005. zajednicu vodi fra Ivica Jurišić, koji je pastoralni rad znatno proširio, te u suradnji s nizozemskom Crkvom uspio, u organizacijskome i administrativnom smislu, od relativno neuređene disparatne iseljeničke zajednice stvoriti personalnu župu, Hrvastku katoličku župu sv. Nikole Tavelića je 1. siječnja 2010. dekretom osnovao rotterdamski biskup msgr. A.H. van Luyn, kao personalnu župu koja pripada biskupiji Rotterdam.

Kroz četrdeset godina u Nizozemsku su se, grubo kazano, doselile dvije skupine hrvatskih iseljenika. Prva je skupina počela dolaziti s početka šezdesetih godina kao ekonomska migracija s različitim jugoslavenskim poduzećima, a kasnije pridolazi radna snaga u industriji, povrtlarstvu i drugim djelatnostima. Druga, velika skupina stigla je tijekom i neposredno nakon ratova u bivšoj Jugoslaviji (1991-95), kao prognanici, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, tako da zajednicu čine iseljenici skoro iz svih krajeva BiH i Hrvatske.
Osnovna djelatnost misije, danas župe, sastoji se u pružanju klasičnih vjerničko-pastoralnih aktivnosti: mise, krštenja, krizme, vjenčanja, pokopi i ispraćaji preminulih u domovinu. Na samome početku zajednice svećenik je preuzimao i određene službe iz socijalnoga područja, dok danas to više nije potrebno, jer su se hrvatski vjernici dobro integrirali u nizozemsko društvo, te predstavljaju solidnu iseljeničku zajednicu, koja, slično kao i druge na Zapadu, stoji pred problemom svoga identiteta u budućnosti.

U Rotterdamu, u katedrali sv. Lovre i Elizabete, svake nedjelje u 13.00 sati služi se sveta misa, na kojoj sudjeluje cca. 300-500 vjernika. Pomoćne prostorije služe također za pouku u župnom vjeronauku, pripremi za sakramente, različita predavanja i tribine. U Amsterdamu, drugome po važnosti župnome centru, služe se mise svake prve, treće i četvrte subote u mjesecu u crkvi Dobroga Pastira. U Alphenu a/d Rijn misa na hrvatskome jeziku služi se svake prve nedjelje u mjesecu, u Arnhemu svake druge, u Tilburgu svake treće nedjelje, a u Terneuzenu svake zadnje nedjelje u mjesecu. Misu u Gronigenu, najudaljenijem župnom centru, svećenik slavi 4 puta godišnje. Od 1997. voditelj ove zajednice pastoralno se skrbi također za Hrvate u pritvorskoj jedinici Međunarodnog krivičnoga suda za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu.

Prema podacima vlade Republike Hrvatske u Nizozemskoj živi cca. 15.000 Hrvata, dok se broj članove župe teško može egzaktno utvrditi. Broj onih koji su u izravnom kontaktu sa zajednicom trebao bi u dogledno vrijeme narasti na 5.500 – 6.000. Bogatstvo zajednice čini veliki broj mladih obitelji, djece, mladih uopće te njihova volja i želja da sačuvaju vlastiti identitet i pripadnost u ovoj otvorenoj i kulturalno raznolikoj zemlji.